Loran de Siter: Narkokapitalizam

Život u doba anestezije

Prevod: Olja Petronić

Obim: 132 strane

Sadržaj.pdf

Kategorija:

дин.800 дин.640

Ušli smo u jedno izgubljeno razdoblje, čije zidine neprestano pokušavamo da probijemo, ne uspevajući da shvatimo da je najveća među njima nevidljiva: ona koja je izgrađena u nama, uz našu pomoć. Ta zidina nije zidina nesvesti ili dobrovoljne potčinjenosti, one policijske kategorije za moraliste kojima su potrebni krivci, to je zidina koju hemija našeg mozga uvek sve revnosnije zahteva, to je barijera u vidu onog off. Suočeni sa svetom u kojem više ne prepoznajemo ništa osim zebnje, pokušavamo da opstanemo uz pomoć lekova koji će nam, kažu nam, doneti olakšanje i omogućiti nam da nastavimo igrati svoju malu ulogu u njegovom suludom plesu. Ono što ne znamo je do koje su mere ti lekovi stari, kojim neobičnim porodicama pripadaju i koji su ulozi u korenu njihove popularnosti; ono što ne znamo je sama priroda onoga što nam omogućuje da živimo. Ipak to naslućujemo: kakav je dotični život kada zavisimo od antidepresiva kako bismo se održali na površini, od sredstava za spavanje kako bismo utonuli u san, podizača da nas iz njega izvuku, raznih droga kako bismo se veselili? Može li se taj dugački dijalog sa našim neseserom sa lekovima zaista nazvati „život“ – ili je pak ono što pod time podrazumevamo zapravo ono od čega bismo morali bežati glavom bez obzira? O kakvom to „životu“ govorimo ako je parametar za svaku njegovu dimenziju, od posla do slobodnog vremena, od budnog stanja do sna, od radosti do mira, ako je, dakle, parametar za sve to mikrodoza koju treba uzeti u određeno vreme? Možda u tome leži gubitak koji definiše našu sadašnjost: živimo u izgubljenoj epohi…

Loran de Siter